Svrha ovog vodiča je da na jasan način informiše pacijente o njihovim pravima, primjenjivim na Centar,
te da poveća svijest pacijenta o njegovoj ulozi, ne samo kao korisnika usluga, nego kao aktivnog učesnika
u liječenju. Vodič pruža osnovne smjernice za razumijevanje prava pacijenata utvrđenim Zakonom o
pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata (''Službene novine F BiH'', broj /10), kako bi prepoznali
i zaštitili svoja prava, ali i kako bi se olakšala komunikacija između pacijenata i zdravstvenih radnika,
odnosno kako bi se podstaklo odgovorno ponašanje svih strana u procesu liječenja.
Tako se Zakonom o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata i propisima donijetim na osnovu
zakona, svakom pacijentu garantuju sljedeća prava:
Pravo na dostupnost zdravstvene zaštite, uključujući i pravo na hitnu medicinsku pomoć
Svaki pacijent ima pravo na dostupnu zdravstvenu zaštitu u skladu sa zdravstvenim stanjem i ličnim
potrebama, zakonom i u granicama materijalnih mogućnosti sistema zdravstvene zaštite, a ovo pravo
obuhvata i pravo pacijenta na hitnu medicinsku pomoć koju nije moguće uslovljavati statusom
zdravstvenog osiguranja.
Pravo na informacije
Svaki pacijent ima pravo na sve vrste informacija o svom zdravlju, svojim pravima i obavezama i načinu
kako ih koristi. Svaki pacijent ima pravo i na informacije o zdravstvenim uslugama koje mu se mogu
obezbijediti u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi.
Pravo na obaviještenost i učestvovanje u postupku liječenja
Radi obezbjeđenja prava na samostalno odlučivanje o liječenju i prava na učestvovanje u postupku
liječenja, pacijent ima pravo da od liječnika koji je odgovoran za njegovo liječenje, odnosno nadležnog
zdravstvenog radnika blagovremeno dobije obavještenja koja su mu potrebna kako bi donio informiranu
odluku da pristane ili ne pristane na predloženu medicinsku mjeru. Obavještavanje pacijenta treba da je
dovoljno obuhvatno, tačno i blagovremeno. Ako je pacijent dao pristanak, nadležni zdravstveni radnik
može obavijesti o njegovom zdravstvenom stanju dati i punoljetnom članu uže porodice pacijenta kojeg
odredi pacijent odnosno njegovom zakonskom zastupniku ili staratelju. Pacijent koji je sposoban za
rasuđivanje, ima pravo pisanom i potpisanom izjavom odbiti prijem obavještenja o prirodi svoga
zdravstvenog stanja i očekivanom ishodu predloženih i/ili preduzetih medicinskih postupaka i mjera.
Pacijent koji je sposoban za rasuđivanje ne može se odreći prava na obaviještenost u slučajevima u kojima
mora biti svjestan prirode svoje bolesti, ukoliko bi njegova neobaviještenost ugrozila život i zdravlje
drugih ljudi.
Pravo na slobodan izbor
Svaki pacijent ima pravo na slobodan izbor predloženih medicinskih postupaka i mjera, u skladu sa
zakonom, na osnovu odgovarajućih obavijesti o mogućim rizicima i posljedicama po zdravlje pacijenta.
Pravo na samoodlučivanje i pristanak, uključujući i zaštitu prava pacijenta koji nije
sposoban dati pristanak
Pacijent ima pravo da slobodno odlučuje o svemu što se tiče njegovog života i zdravlja, osim u
slučajevima kada to direktno ugrožava život i zdravlje drugih. Bez pristanka pacijenta ne smije se, po
pravilu, nad njim preduzeti nikakva medicinska mjera. Pacijent ima pravo da predloženu medicinsku
mjeru odbije, izuzev u slučaju kada se njome spašava ili održava njegov život ili bi se nepreduzimanjem
iste ugrozio život ili zdravlje drugih ljudi. Ako je pacijent maloljetan ili je pacijent lice lišeno poslovne
sposobnosti, medicinska mjera nad njim može se preduzeti uz obavještenje i pristanak njegovog roditelja,
zakonskog zastupnika ili staratelja. Maloljetni pacijent odnosno pacijent koji je lišen poslovne
sposobnosti, treba i sam da bude uključen u donošenje odluke o pristanku na predloženu medicinsku
mjeru, u skladu sa njegovom zrelošću i sposobnošću za rasuđivanje. Na zaštitu prava pacijenta sa
duševnim smetnjama shodno se primjenjuju propisi o zaštiti lica sa duševnim smetnjama.
Pravo na povjerljivost informacija i privatnost
Svaki pacijent ima pravo na povjerljivost svih ličnih informacija koje je saopštio nadležnom
zdravstvenom radniku, uključujući i one koje se odnose na njegovo stanje zdravlja i potencijalne
dijagnostičke i terapijske procedure, pa i nakon pacijentove smrti. Pacijent ima pravo na zaštitu svoje
privatnosti tokom provođenja dijagnostičkih ispitivanja, posjeta doktoru medicine odnosno doktoru
stomatologije ili specijalisti i medicinsko-hirurškom liječenju u cjelini. Pregledu pacijenta i preduzimanju
medicinskih mjera nad njim smiju prisustvovati samo zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici koji su
uključeni u njegov tretman. Zdravstvene ustanove odnosno zdravstveni radnici trebaju obezbijediti zvučnu
i vizuelnu privatnost pacijenata prilikom pregleda i izvođenja medicinskih postupaka, osim u hitnim
slučajevima.
Pravo na tajnost podataka
Podaci iz medicinske dokumentacije spadaju u lične podatke o pacijentu i predstavljaju službenu tajnu.
Pravo na tajnost ličnih podataka pacijenta proširuje se i na njegovo pravo da nakon svoje smrti ograniči
korištenje takvih informacija samo na lica koja pacijent za života odredi. Ako pacijent svojom voljom to
nije odredio, pravo na uvid u lične podatke umrlog pacijenta imaju samo pacijentovi nasljednici u smislu
propisa o nasljeđivanju.
Pravo na lično dostojanstvo
U svim okolnostima pružanja i korištenja zdravstvene zaštite, svaki pacijent ima pravo na zaštitu svog
dostojanstva, te fizičkog i psihičkog integriteta, uz poštivanje svoje ličnosti, intimnosti, svjetonazora,
moralnih i vjerskih uvjerenja. Zdravstveni radnici trebaju tretirati pacijente s ljubaznošću, poštujući
njihovo lično dostojanstvo.
Pravo na sprečavanje i olakšavanje patnji i bola
Svaki pacijent ima pravo na najviši nivo olakšavanja svoje patnje i boli saglasno opšteprihvaćenim
stručnim standardima i etičkim principima
Pravo na poštovanje pacijentovog vremena
Pacijenta se može staviti na liste čekanja za određene vrste zdravstvenih usluga samo iz razumnih razloga
i na razumno vrijeme.
Pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju
Pacijent ima pravo uvida u svoju medicinsku dokumentaciju, te u pojedinačne i ukupne troškove svog
liječenja. U slučaju kada je pacijent dijete ili je pacijent lice lišeno poslovne sposobnosti, pravo uvida u
medicinsku dokumentaciju imaju roditelji, zakonski zastupnik odnosno staratelj. Navedeno pravo
uključuje i pravo pacijenta na određene ispravke ili brisanje teksta koji ga pogrešno ili subjektivno opisuju
kaо ličnost ili dio teksta koji materijalno nije tačan ili nije bitan za njegu i liječenje. Medicinskom
dokumentacijom raspolaže zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa, a pacijent ima pravo uvida u
podatke koji se u njoj nalaze, te pravo dobiti prepis medicinske dokumentacije ukoliko je to zahtijevano u
pisanoj formi. Podaci iz medicinske dokumentacije pacijenta, odnosno iz zdravstvene evidencije, mogu se
dostavljati i bez pacijentove saglasnosti, na uvid, u obliku zapisa, odnosno izvoda iz medicinske
dokumentacije, a na zahtjev suda, drugog organa kada je to propisano zakonom, kada to zahtijeva zaštita
života drugih ljudi, te fizička bezbjednost i zdravlje drugih ljudi, kao i u drugim slučajevima predviđenim
propisima o zaštiti ličnih podataka koji regulišu izuzetke obrade ličnih podataka odnosno posebne
kategorije ličnih podataka, bez saglasnosti pacijenta.
Pravo na preventivne mjere i informisanje o očuvanju zdravlja
Pacijent ima pravo na preventivne mjere i informacije koje su potrebne za očuvanje zdravlja i sticanje
zdravih životnih navika, kao i informacije o rizičnim ponašanjima i štetnim faktorima životne i radne
okoline, koji mogu imati negativne posljedice po zdravlje.
Pravo na prigovor
Pacijent kome je uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu, odnosno pacijent koji nije zadovoljan pruženom
zdravstvenom uslugom, odnosno postupkom zdravstvenog ili drugog radnika zdravstvene ustanove, može
podnijeti prigovor direktoru zdravstvene ustanove odnosno nosiocu odobrenja za privatnu praksu.
Direktor zdravstvene ustanove, odnosno nosilac odobrenja za privatnu praksu, najkasnije u roku sedam
dana od dana podnošenja prigovora, donosi odluku. Pacijent koji nije zadovoljan odlukom direktora
zdravstvene ustanove, odnosno nosioca odobrenja za privatnu praksu, ima pravo zaštitu svojih prava
zatražiti kod nadležnog ministra zdravstva, u roku od 15 dana od dana prijema odluke. Protiv konačnog
rješenja nadležnog ministra zdravstva, pacijent može tražiti zaštitu svojih prava kod nadležnog suda u
skladu sa zakonom.
Pravo na naknadu štete
Pacijent koji zbog stručne greške zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika, u ostvarivanju
zdravstvene zaštite pretrpi štetu na svom tijelu ili se stručnom greškom prouzrokuje pogoršanje njegovog
zdravstvenog stanja, ima pravo na naknadu štete u skladu sa zakonom. U slučaju smrti pacijenta zbog
dokazane stručne greške zdravstvenog radnika odnosno zdravstvenog saradnika, pravo naknade štete
ostvaruju pacijentovi nasljednici. Pravo na naknadu štete ne može se unaprijed isključiti ili ograničiti.
